Dekan Fakulteta pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica (UDG) prof. dr Zoran Stojanović krajnje negativnim je ocijenio slučaj varanja kandidata na ispitu za sudije, objašnjavajući da ne želi da ulazi u to da li su ispitna komisija ili Sudski savjet ispravno postupili kada su dozvolili ponovno polaganje onima koji su se služili nedozvoljenim sredstvima, već da je krucijalno pitanje kako je do toga uopšte moglo doći.
„Za mene je mnogo značajnije i, rekao bih poražavajuće, to što je moguće da se nešto tako uopšte dogodi. To je jedan loš znak stanja u društvu. Nije to bio izolovan incident gde je samo jedan kandidat to učinio“, kazao je Stojanović.
Stojanović je istakao da slučaj koji se nedavno dogodio ima posebnu težinu jer je riječ o kandidatima za sudije.
On je ukazao na moguća rješenja kako se takvi slučajevi ne bi ponavljalii u budućnosti.
„U nekim saveznim državama SAD, neko ko je uhvaćen da je prepisivao (makar u osnovnoj školi) nikada neće moći da bude upisan u advokatsku komoru, odnosno neće moći da vrši profesiju advokata. Dakle, za tako nešto treba predvidjeti doživotnu diskvalifikaciju za poziv, sudije, tužioca ili advokata“, istakao je Stojanović.
On je, u odnosu na tu situaciju, prokomentarisao značaj nastavnog kadra u rješavanju ovog problema.
„Iako mi na Fakultetu pravnih nauka UDG imamo i predmet koji se zove Pravna etika i iako se trudimo i na svim drugim predmetima da studentima ukažemo koliko je važno da se u pravničkoj profesiji, a naročito u radu u pravosuđu, bude profesionalno ili lično pošten, bojim se da u tome imamo ograničen uspjeh“, kazao je Stojanović i objasnio da se profesorski kadar u korijenu bori protiv ovakvih slučajeva.
„Ipak, mi se trudimo da na samom fakultetu što više utičemo na studente da se pridržavaju moralnih normi i da usvoje stav da je to za pravničku profesiju podjednako važno kao i znanje. Smatram da svi angažovani nastavnici svojim moralnim integritetom koji su pokazali u svom dosadašnjem radu mogu pozitivno da utiču na studente i da kod njih razvijaju i određene moralne osobine“, ukazao je Stojanović.
On je, ipak, ocijenio da postoje pomaci u razvoju pravničkog obrazovanja u Crnoj Gori u posljednjoj deceniji.
„Postoje određeni pomaci u pozitivnom pravcu. Ne bi trebalo, ipak, da budemo potpuno zadovoljni postignutim. Potrebno je još učiniti da dobijemo pravnički kadar koji bi mogao da odgovori savremenim izazovima“, kazao je Stojanović, ali i istakao zašto taj napredak nije značajniji.
„Osnovni razlog zašto nemamo još uspješnije mlade pravnike jeste nedovoljan rad studenata. To ne znači da se sa njima malo radi, već taj rad nije dovoljan ako se posmatraju neki uobičajeni standardi u oblasti pravnih studija, ali upravo tu vidim problem. Ti standardi su suviše niski. Crna Gora je naslijedila lošu tradiciju iz bivše SFRJ u kojoj su se pravne studije smatrale jednim od lakših studija“, objasnio je Stojanović.
„Na Fakultetu pravnih nauka UDG posebno se vodi računa o tome da student znanja koja stiču mogu da koriste kasnije u praksi. Fakultet ostvaruje uspješnu saradnju sa sudovima i drugim organima u kojoj student obavljaju praksu, a osim redovne nastave na svim nivoima, organizujemo i fakultativnu nastavu za pripremu za polaganje pravosudnog ispita“, rekao je Stojanović.
U odnosu na situaciju u vezi sa virusom Covid 19, Stojanović je ocijenio pozitivnim odgovor obrazovnog sistema na taj izazov.
„Za jedno relativno kratko vrijeme organizovana je on-line nastava i održavana veza i konsultacije sa studentima“, kazao je Stojanović, ali dodao da to nije dugoročno rješenje.
„Iako on-line predavanja jesu korisna i bila su rješenje u situaciji izazvanoj virusom korona, nije za pravničko obrazovanje uputno da se na duže vrijeme isključivo oslonimo samo na taj način nastave. Međusobna komunikacija predavača i studenata i interakcija je neophodna, a ona se ne može u dovoljnoj mjeri obezbijediti on-line predavanjima. Osim toga, morali smo da odustanemo ove godine od nekih aktivnosti koje su dio nastave u širem smislu i u kojima su naši studenti do sada uzimali aktivnou češće, kao što je Škola prava EU koja se duže od decenije održava u Baru, a ove godine prvi put je nije bilo moguće organizovati“, objasnio je Stojanović.
On je istakao da pravničko obrazovanje sa sobom nosi mnoge prednosti i benefite, ali i odgovornosti.
„Prednost je što se tek poslije završenog fakulteta neko može opredijeljivati za profesiju: da li će biti sudija, advokat, tužilac, policijski inspektor, notar itd. To su sve profesije koje, po pravilu, donose i visok društveni ugled. Za nekoga ko je idealista to može biti težnja i doprinošenje ostvarivanju ideala istine i pravde, a za nekog ko je više sklon praktičnim aspektima to je činjenica da se i od poštenog i stručnog rada u nekoj od pravničkih profesija možed dosta dobro živjeti. To će umnogome zavisiti od mladih pravnika kojima će na prvom mjestu biti znanje, lični i profesionalni integritet“, poručio je Stojanović.
