Događaji

Besjedu o Njegošu Slobodan Tomović je počeo osvrtom na ogromnu literaturu koja je na temu Njegoševih djela napisana u minulih 150 godina. Konstatovao je da je sva ta literatura „prisno srasla“ s „Gorskim vijencom“, „Lučom mikrokozma“, „Šćepanom Malim“. Taj fenomen označio je kao karakteristiku i znak raspoznavanja pjesnika koji su dio univerzalne duhovne baštine. “Njegošologija je danas postala pandam Njegoševom djelu. Ne ravna, ne jača, ali na neki način sa obećanjem da će se uvećavati i njen obim i njen kvalitet”, kazao je Tomović.

Tumačeći fenomen Njegoš, Tomović je konstatovao da se crnogorski vladika i vladar rođenjem našao na mjestu gdje nije bilo škola i filozofskih akademija. “Njegoš je samouk i samouzdignut. Imao je bogomdan talenat i nadoknadio je taj nedostatak. Od antike do danas, svi mislioci potpomognuti su bili idejama drugih, koji su oko njih živjeli i stvarali, svi su se uzdizali sa onima koji su im prethodili. Njegoš sve to nije imao, ali je imao um i talenat”, podsjetio je Tomović.

Kako je kazao, baveći se filozofijom nikada nije našao „ni kod antičkih mislilaca, ni kod njemačkih filozofa, ni u tradiciji judeohrišćanstva“ ni jedan filozofski pojam „a da ga se Njegoš nije dotakao i na neku stavljao u funkciju“.

Tomović je kazao da je Njegoš svjetski mislilac. “Uzak je krug ljudi kojima on po svojoj veličini i sposobnosti apstraktnog mišljenja pripada. I nije se on zadržao na opštim pogledima na svijet i saznanjima. On je sve to poetizovao, pjesnički osmislio. Taj kvalitet daje mu ogromnu važnost. Poetizovati sve ono što znaš, cijeli jedan pogled na svijet i najmoćnije pojmove kojima se ljudi bave, to mogu samo najveći među ljudima”, konstatovao je Tomović.

Posebnu pažnju doajen crnogorske filozofske misli je posvetio Njegoševoj viziji nastanka svijeta. “Malo je ljudi koji su pokušali da pjesnički obrade viziju stvaranja svijeta. Biblija je to uradila na svoj način. Ali Njegoš nije sasvim biblijski čovjek, on je veliku tajnu postanja pokušao da dočara elementima unutrašnjeg života. U njegovoj strukturi svijeta dominiraju dva pojma: svjetlost i cikličko kretanje”, istakao je profesor Tomović.

Svoja tumačenja Njegoševih djela on je potkrijepio kazujuću izabranim stihovima, demonstrirajući briljantno poznavanje cjelokupnog Njegoševog opusa.